Kako i gdje ulagati novac?
Autor:Robert Goreta
Prije nekog vremena sam od Simone K. dobio pitanje o tome kako i gdje ulagati novac.
Nakon što sam pročitao knjigu ADIJO, FINANČNI STRES (nije prevedena na hrvatski jezik – napomena prevoditeljice), koju su napisali Ana i Mitja Vezovišek i bio i na Danima financijske pismenosti, odlučio sam da odgovor koji je bio objavljen na mome blogu osuvremenim s najnovijim informacijama s ovoga područja. Za pomoć sam zamolio stručnjaka za financije Mitju Vezoviška.
U nastavku možeš pročitati pitanje Simone K. i nakon toga još odgovor Mitje. Slijedi još jedna preporuka prevoditeljice.
Pitanje:
Pozdrav
Zanima me vaše mišljenje kako i gdje bi mladi i zaposleni pametno uložili svoj višak prihoda. Znam da su prije desetak godina bili aktualni uzajamni fondovi, ali vremena se mijenjaju. Prema tome: zanima me kakva bi štednja bila najugodnija i najprofitabilnija ako sam srednje sklona riziku. Zanima me, na primjer, štednja za mirovinu (dugo razdoblje – 30 godina) i za nekretninu (recimo za period preko 8 godina).
Simona
Odgovor
Pozdrav, Simona!
Redovita mjesečna štednja je sastavni dio svakog osobnog financijskog plana. Polako se daleko stiže – to važi i u ovom primjeru, iako je istina da smo dandanas svi izgubili osjećaj za vrijeme. To znači da očekujemo brze rezultate i kada ih nema, prebrzo očajavamo i skačemo s jedne na drugu stranu.
Čini se da i vi razmišljate slično kada spominjete da su nekada bili zanimljivi uzajamni fondovi. Naime, ti su danas isto toliko zanimljivi kao prije deset godina. Ali, čini nam se da nam treba nešto novo i naprednije.
Za štednju na dugi rok, kamo se ubrajaju oba vaša cilja, možemo birati između više financijskih produkata. Pored već spomenutih uzajamnih fondova, koji su još uvijek jako zanimljivi upravo za takvu štednju s manjim iznosima i investicijskih osiguranja (u većini primjera manje su zanimljiva upravo zbog visokih troškova), prosječni ulagatelj ima na volju još mirovinske fondove i različite alternativne investicije, kao što su plemeniti metali i kriptovalute.
Kriptovalute nisu primjeren za osnovnu štednju već kao dodatak za one koji imaju više iskustava i prihvaćaju veći rizik. Zato možemo zaključiti da su još uvijek najugodniji izbor štedni planovi u krovnim uzajamnih i mirovinskim fondovima.
Kod izbora štednog produkta najvažnije je da izbjegnete visoke troškove koje većina produkata nosi sa sobom. To ne mislimo samo na ulazne troškove, već prije svega na takozvane skrivene troškove koji se kriju u obliku upraviteljskih provizija, razlika između kupovne i otkupne cijene, raznih troškova vođenja, čuvanja i slično.
Vrlo je važna i likvidnost, a to znači da izbjegavamo produkte koji nas obavezuju da smo više godina (deset) vezani za jednog ponuđača. Zasigurno je najvažnije da odabrana kombinacija produkta (nikada ne uložimo sva sredstva sve na jednoga konja) odgovara našim zahtjevima i ciljevima koje smo postavili u svom osobnom financijskom planu.
Mitja Vezovišek
P.S. Svakome tko želi saznati nešto više o financijama, preporučujem knjigu ADIJO, FINANČNI STRES, jer na praktičan način pokazuje u kakvom se financijskom periodu nalazimo i što možemo učiniti da postanemo financijsko zreliji. 🙂
P.P.S. Napomena prevoditeljice – Pošto knjiga koju spominje Robert, nije prevedena na hrvatski jezik, potražila sam na internetu nekoliko naslova knjiga koje bi za vas možda biti zanimljive:
