Digitalni minimalizam

U prijašnjem blog zapisu pisao sam o tome kako možemo s manje stvari poboljšati kvalitetu našeg života. Ovoga puta tema je nastavak prijašnje i dat ću nekoliko savjeta kako smanjiti digitalnu “starudiju” i postati digitalni minimalist.

Suvremeni život sve je brži i digitalne smetnje ograničavaju našu produktivnost, stvaralaštvo, a i naše odnose. Velika većina ljudi prati trend da su bilo kada i bilo gdje dostupni i cijelo vrijeme prisutni on-line na različitim socijalnim mrežama. Istine, one imaju mnogo dobrih strana i prednosti, ali i svoje stupice jer od njih možemo postati ovisni. Naša je pozornost narušena i ne znamo se više koncentrirati na posao koji obavljamo.

Što je zapravo smisao digitalnog minimalizma? Jednostavno rečeno, digitalni minimalizam je pristup uz koji možeš smanjiti suvišnu e­-poštu, suvišne datoteke, prestati raditi više poslova istovremeno, ukloniti pomanjkanje pozornosti i posljedično postati ne samo produktivniji nego i slobodniji.

U današnjem blogu govorit ćemo o digitalnom minimalizmu na različitim područjima…

Telefon

Danas velika većina ljudi koristi pametne telefone koji su, istina, super uređaji koji nam znaju olakšati komunikaciju i dostup do novih informacija. Ali svejedno, potrebno je postaviti granicu jer često svoj telefon dodirujemo mnogo više puta nego svog partnera, prijatelja ili ljudi uopće.

Moji savjeti za telefonski minimalizam slijedeći su:

• Na svom pametnom telefonu isključi sve “push up” obavijesti koje informiraju o novim objavama na socijalnim mrežama i novoj e-pošti. Te stvari “čekiraj” kada za to imaš vrijeme i ne onda kada te na to opomene tvoj telefon.
• Na svoj telefon gledaj tada kada želiš i ne tada kada se koncentriraš na neki drugi posao. Imaš pravo do toga da sat ili dva uzmeš za sebe i u to vrijeme si 100 % koncentriran na ono što radiš. Pametni telefon je “smetalo” pozornosti. Često upravo tada kada ti treba najviše mira, on najviše zvoni, fijuka o primanju poruka ili “push up” obavijestima sa socijalnih mreža.
• Kada ti je potrebna usredotočenost, napravi dvije stvari: isključi zvuk svog pametnog telefona (neka zvonjenje bude na “mute”) i okreni ga tako da je ekran na dolje, da ne vidiš poruke i propuštene pozive.
• Na pametnom telefonu riješi se svih aplikacija koje aktivno ne koristiš. Nažalost, ne možeš se riješiti sveg “smeća” na telefonu jer su neke aplikacije dio ponude proizvođača i nije ih moguće ukloniti.
• Pregledaj sve SMS poruke koje imaš i izbriši sve one koje su “prošlost” i nisu više aktualne.

E-pošta

Priznam da mi e-pošta zbog mojih problema sa sluhom prilično olakšava komunikaciju. Zasigurno je to odličan način ne samo za poslovnu nego i osobnu komunikaciju s ljudima koji nisu blizu nas i s kojima želimo sačuvati odnos. Ali – i tu se moramo držati načela “Manje je više.”

Kako?

• Razmisli o svim e-poštanskim naslovima koje upotrebljavaš i onima koje više ne upotrebljavaš. Ukini ih ili sredi preusmjeravanje. Odjavi i sve e-novosti koje aktivno ne čitaš ili one koje ne donose dodanu vrijednost u tvoj život.
• Ako ne radiš u potpori (na primjer web hosting, e-trgovina…), nije ti potrebno da imaš stalno uključeno “čekiranje” odnosno provjeravanje e-pošte. To si sredi tako da novu e-poštu provjeravaš onda kada želiš sam.
• Za provjeravanje e-pošte odredi vrijeme – na primjer od 10.00 do 11.00 i onda još od 14.00 do 15.00 i odgovaraj na e-poštu. Ostali dio dana posveti se svom poslu i projektima koje trenutno radiš i trebaju tvoju punu pozornost.
• Na e-poštu na koju možeš odgovoriti u pet minuta, odgovori odmah nakon čitanja. Za e-poštu koja traži opširniji odgovor, uzmi si vrijeme tada kada budeš stvaralački raspoložen za odgovaranje. Možda i savjet za najneprijatniju e-poštu (pritužbe, pregovori i slično): odgovori što prije jer ćeš se tako riješiti suvišnog stresa i razmišljanja o tome što moraš, a što ne moraš odgovoriti.
• Kada odgovoriš ne neku e-poštu, izbriši je ili arhiviraj. Iako sam za poslovne stvari ne upotrebljavam Gmaila, svejedno te želim upozoriti na jednu stvar. Ako u Gmailu izbrišeš poruku, ona će se sama obrisati nakon 30 dana. Znači: u ovom primjeru ova mogućnost možda i nije baš najbolja. Možda bi bilo puno bolje da to staviš u posebnu mapu, na primjer “Odgovori na e-poštu” ili nešto slično. Moj pristup je takav da je u inboxu samo ona pošta na koju još moram odgovoriti, a pošta na koju sam već odgovorio nalazi se u mapi “Izbrisano” jer koristim Thunderbird. Tu je pristup malo drukčiji nego na Gmailu. Naime, sadržaj mape “Izbrisano” brišem tek tada kada su dokumenti stari godinu dana ili drugim riječima u toj mapi su samo e-poštanske poruke od zadnjih 365 dana.
• Koristi mape za sortiranje e-poštanskih poruka. Na primjer: ako imaš internetsku trgovinu, imaj jednu mapu samo za narudžbe. To znači da iz inboxa preneseš e-poštansku poruku u mapu “Narudžbe”. Takvo sortiranje je mnogo učinkovitije i uvijek znaš gdje moraš pogledati kada tražiš određenu e-poštansku poruku.
• Tvoj inbox neka bude čist, odnosno sa što manje poruka. Poznajem ljude koji imaju na Gmailu u inboxu više tisuća poruka i nekoliko stotina od njih je “nepročitanih”. Ako te “nepročitane” e-poštanske poruke nisi pročitao u mjesec dana, nećeš ih ni kasnije i zato hrabro upotrijebi tipku “delete” i izbriši ih. Naime, ako vidiš da imaš nepročitane poruke, može to aktivirati stres jer one predstavljaju neobavljen posao.

Računalo

Neki ljudi su kao hrčkovi i gomilaju stvari u svojim ormarima (knjige, cipele, odjeća…), a drugi gomilaju stvari u svojim računalima. I računalo treba “feng shui” i čišćenje digitalnog smeća.

Kako upotrijebiti digitalni minimalizam u svom računalu?

• Ukloni sve programe koje više ne upotrebljavaš. S jedne strane ćeš tako ubrzati posao, a s druge strane i računalo.
• Programsku opremu koju redovito upotrebljavaš, redovito ažuriraj jer svako ažuriranje sa sobom donosi i uklanjanje sigurnosnih rupa.
• Pregledaj sve mape i datoteke na svom računalu i izbriši sve one dokumente, slike, audio i video snimke koje više ne gledaš odnosno ne koristiš. Ako misliš da ćeš ih svejedno nekad u budućnosti trebati, arhiviraj ih na neki drugi medij (DVD, USP, vanjski disk…). Znam da je u poslovnom svijetu potrebno neke dokumente čuvati bar 10 godina, a neke trajno arhivirati. Ako imaš u svom računalu ugovore koji su bili potpisani prije više od deset godina i tog poslovnog sudjelovanja već odavno nema više, možeš takve stvari mirne duše izbrisati.
• Mnogi imaju na svome računalu skoro nebrojeno obrazovnih programa koji uključuju audio knjige, video snimke i elektronske knjige. Ako si i ti među njima, pogledaj sve te obrazovne programe i izbriši sve one koje si već pogledao, prerastao ili ih jednostavno više ne upotrebljavaš. S obrazovnim programima je slično kao i s knjigama. U određenom trenutku neka nam je knjiga “vauuu”, a nakon nekog vremena ju jednostavno prerastemo i tada je vrijeme da ju prodamo ili poklonimo nekome drugome. Zašto ne bi ovaj pristup upotrebljavali i kod elektronskih stvari?
• Pogledaj i arhive svojih fotografija. Nekada, kada smo još imali fotoaparate i bilo je potrebno razvijati slike, bili smo kod slikanja puno selektivniji. Znali smo da na filmu ima mjesta za, recimo, 36 snimaka i ovjekovječili smo samo one najvažnije trenutke, za koje smo bili uvjereni da su stvarno vrijedni naše uspomene. U digitalno doba pametnih telefona, “fotografiramo” kao na tekućoj traci i imamo čak po 3 ili 4 jednake ili jako slične fotografije. Napravi selekciju u svom računalu i zadrži samo one najvažnije fotografije, a ostale izbriši.

I još zaključna misao o digitalnom minimalizmu. Činjenica je da imamo u suvremeno vrijeme sve veći dostup do različitih podataka i informacija. Sami moramo znati stvoriti nekakav “filter” i biti selektivni – što je za arhiviranje i što je za brisanje. Kao što previše fizičkih, emocionalne ili mentalne stvari optereti čovjeka, tako i previše digitalnih starudija znači teret.

Razmisli o načelu “Manje je više” i kod digitalnih stvari. Ako ti se neki od savjeta, koje sam ponudio u ovom blogu, čini zanimljiv, koristi ga u praksi i tako napravi jedan mali korak prema digitalnom minimalizmu. 🙂